Najčešći mitovi o hrani – Sarajevo Food Dictionary

Najčešći mitovi o hrani

Koliko puta vam je, dok ste bili djeca, mama rekla: „Jedi mrkvu, dobra je za vid!“? Da, nebrojeno mnogo puta. No, da li je to zapravo istina? I šta se to nalazi u mrkvi što bi moglo djelovati na vid? Koji su to najčešći mitovi, istine i neistine o hrani i njenom djelovanju? Saznajte u nastavku!

  1. Narandže, limun i grejp su najbolji izvor vitamina C.

 Pa, i ne baš. Štaviše-imaju manje vitamina C nego, recimo, jagode (57mg/100g, a narandža 42mg/100 g). Ukoliko pojede sedam jagoda dnevno, već ste organizmu obezbijedili preporučenu dnevnu dozu vitamina C, ovog snažnog antioksidanta koji ima ogromnu ulogu za normalno funkcionisanje imunog sistema. Čak i peršun ima više vitamina C nego citrusno voće.

  1. Ako vidite natpis „Natural, BIO i sl.“ na ambalaži proizvoda-dobro je za vaše zdravlje!

Uglavnom je ovo samo odličan marketinški trik. Ovi proizvodi i dalje sadrže velike količine aditiva, emulgatora i svega onoga čega se plašite. Edukujte se o sastojcima, djelovanju istih, te čitajte poleđinu proizvoda.

  1. Kuhanje voća/povrća redukuje i mijenja nutritivnu vrijednost

Neki vitamini uistinu djeluju tako da se njihovo djelovanje mijenja ovisno o temperaturi-naprimjer vitamin C i folat, tako da kuhanje namirnica koje obiluju ovim vitaminima i nije preporučljivo. Međutim, kuhanje mrkve, špinata, krompira, paprike i paradajza te namirnice čini još zdravijima za naš organizam.

  1. Mrkve pomažu boljem vidu-pogotovo u mraku!

U suštini-mrkve zaista sadrže vitamin A. Ipak, više vitamina A, i to aktivne forme istog (retinol), sadrže jetrica,  jaja, zeleno povrće i slično.

  1. Ako pijete mnogo mlijeka-imat ćete jake i zdrave kosti!

Studija sprovedena 2010 godine pokazala je da mlijeko može činiti suprotno od onoga što su nam govorili roditelji-može biti uzročnik gubitka kalcija, a dokazano je i da je učestalost lomova bila veća u državama gdje se na dnevnoj bazi konzumira mlijeko. Naučnici također tvrde da mlijeko uopće nema svrhe konzumirati jer je ono namijenjeno isključivo za bebe i mladunčad, koji drugačije ne mogu dobiti potrebne nutrijente.

  1. Ispala vam je hrana? Sve je okej-5 seconds rule!

Nažalost-bakterije su mnogo brže, efektivnije i ekspeditivnije nego što mislite, te sigurno neće čekati tih pet sekundi da bi zarazile vašu hranu. Ukoliko hrana padne na pod-neka tu i ostane!

  1. Brojanje kalorija je jedini način za gubitak tjelesne težine.

Najbitnija stavka za pravilno funkcionisanje organizma i optimalan BMI jeste konzumiranje hrane koja će vam osigurati unos tri osnovne gradivne komponente-ugljikohidrate, masti i proteine. Osnovno i jedino pravilo jeste birati hranu koja je nutritivno bogata, te koja ne uključuje procesuirane šećere, transmasti, zasićene masne kiseline i slično. Kalorije su manje-više nebitne, s tim da postoje forumule koje vam pomogu pomoći da izračunate potrebni dnevni unos kalorija za funkcionisanje bazalnog metabolizma. I zapamtite: Quality over quantity! 

  1. Dnevno morate piti 2-3 litra vode dnevno!

Previše tečnosti može opteretiti bubrege, cijeli ekstretorni sistem i mehanizme za regulaciju tjelesnih tečnosti. Vodu dobijamo i iz drugih indirektnih izvora kao što je, recimo, hrana koju unosimo. Ukoliko ste aktivniji, sasvim je logično da ćete unositi više tečnosti, jer je gubite perspiracijom i drugim mehanizmima za regulaciju termoregulacije i raspodjele tjelesnih tečnosti u organizmu. No, ukoliko niste previše aktivni, nema potrebe da pijete po tri litra vode dnevno.

  1. Jaje (žumance) može povećati nivo holesterola.

Prosječno kokošije jaje sadrži oko 186 mg holesterola, što je koncentrisano u žumancetu. To ne znači da će, ukoliko umjereno jedete žumance, ono negativno uticati na nivoe holesterola u krvi. Na nivo holesterola će puno gori efekat imati hrana koja sadrži transmasti i zasićene masti, te je najbitnije da pazite na unos istih.

 


author
Piše: SFD
Let's get social

© 2017 - 2019. Sarajevo Food Dictionary