Bezglutenska ishrana-trend ili potreba? – Sarajevo Food Dictionary

Bezglutenska ishrana-trend ili potreba?

Dok šetate gradom i tražite mjesto za pojesti nešto i uživati u dobroj hrani, neizbježno ćete naići na restorane u kojima na istaknutoj ploči stoji natpis „Gluten free foods.“ U posljednjih nekoliko godina bezglutenska ishrana je postala jako zastupljena, kako u običnim supermarketima i pekarama, tako i u brojnim restoranima. No, da li je takva ishrana zapravo neophodna i kome je ustvari namijenjena?

Gluten je protein nađen u žitaricama kao što su ječam, raž i pšenica, te proizvodima koji se prave od pomenutih žitarica daje potrebnu „elastičnost“. Jedini je protein koji se ne može svariti, a kod nekih ljudi uzrokuje upalu i teška oštećenja sluznice tankog crijeva, što je prepoznato kao celijakija. Kod osoba koje nemaju celijakiju crijevne resice-villi na tankom crijevu potpomažu apsorpciju nutrijenata, dok kod oboljelih od celijakije imuni sistem napada crijevne resice, što celijakiju svrstava među autoimuna oboljenja. 

Shodno tome, da bi se gastrointestinalni trakt održao zdravim i funkcionalnim, osobe kojima je dijagnosticirana celijakija moraju unijeti velike promjene u svakodnevnu ishranu. Mogu jesti voće, povrće, jaja, neprocesuirano meso (riba, piletina), proizvode sa smanjenom mliječnom mašću; što se žitarica tiče preporučuju se laneno i kukuruzno brašno, proso, amarant, quinoa, smeđa riža, soja, tapioka i druge. Generalno-neophodno je čitati sastav proizvoda-uobičajeno je da bezglutenska hrana ima jasan „Gluten free“ natpis. Ponuda bezglutenske hrane je zaista postala šarolika-možete birati između gotovih kaša za doručak, do bezglutenske tjestenine, pizza i drugih jednako ukusnih jela. Bezglutenska ishrana je odlična i za osobe sa hroničnim sindromom iritabilnog crijeva (IBS). Ishrana sa niskim FODMAP sastojcima (Fermentisani Oligosaharidi, Disaharidi, Monosaharidi i Polioli)  može pomoći u regulisanju sindroma. Pšenica, raž, ječam i druge žitarice koje sadrže gluten često su krivci za nadimanje, stomačne grčeve i dijareju. Obratite pažnju-ako imate ove simptome, uvedite minimalne promjene u ishranu, makar što se tiče žitarica, i zasigurno ćete primijetiti razliku. Međutim, namirnice (određene žitarice) koje ne podrazumijeva bezglutenska ishrana sadrže važne vitamine, minerale i nutrijente: željezo, kalcij, tiamin, riboflavin, niacin i folat, te stoga osobe koje konzumiraju bezglutensku hranu moraju pronaći novi načini za unošenje pomenutih hranjihivih tvari u organizam.

Da li je bezglutenska ishrana neophodna? Mišljenja su oprečna; mnogi naučnici, biolozi, nutricionisti smatraju da, ukoliko nemate dijagnosticiranu celijakiju, IBS, a ni genetičke osnove za iste,  nemate potrebe za uvođenje rigoroznih promjena u ishranu. Svakako, u mnogim aspektima je bezglutenska ishrana uistinu bolja od uobičajene: zahtijeva veću konzumaciju neprocesuiranih namirnica, voća, povrća, te nezasićenih masti. Međutim, zbog manjka neophodnih nutrijenata ova ishrana može imati ozbiljne posljedice, kao što je anemija, te se posebna pažnja mora usmjeriti ka  prevenciji iste, unošenjem suplemenata koji sadrže željezo, vitamin C, vitamine B kompleksa i druge.

 


author
Piše: SFD
Let's get social

© 2017 - 2019. Sarajevo Food Dictionary