GMO i organsko: vječiti duel – Sarajevo Food Dictionary

GMO i organsko: vječiti duel

U posljednjih nekoliko godina riječ „organsko“ je preuzela tržište: na policama ćete naći kojekakve namirnice sa obaveznom naljepnicom „100% organic“. Organski uzgojeno voće i povrće je postalo apsolutni hit i farmeri zaista mogu zadovoljno trljati ruke zbog povećane zarade i ogromnog interesovanja. Vjerovanje da je GMO uzgoj užasno loš za nas je postalo uvriježeno i dosta ljudi izbjegava mnogo proizvoda zbog činjenice da su genetički modificirani-GMO. Ono što je zabrinjavajuće jeste-što većina ne zna šta uopće znači GMO.

Genetički modificirani organizmi su organizmi kojima je genetički materijal (uglavnom DNK) izmijenjen na način na koji bi to bilo skoro nemoguće u prirodi. Ovi organizmi dobivaju se tehnikama manipulacije genetičkog materijala (genetičko inženjerstvo), kao što je, naprimjer, rekombinantna DNK. Inače, mnoge poznate sorte dobiju se ubacivanjem stranih gena (koje ta vrsta inače nema) u genom, pomoću virusa, pa pomoću bakterijskih plazmida/vektora,  i fizičkim (biolistik, mikroinjiciranje i dr.), i biološkim tehnikama (transformacija Agrobacteriumom). Neki od najčešćih GMO su kukuruz, uljana repica, pamuk, krompir i soja. U ovakve sorte ubačeni su geni za rezistenciju prema herbicidima (uništava se korov, a biljke ostaju intaktne). Propaganda anti-GMO aktivista koristi strah ka nepoznatom da sprovede svoje ideje u stvarnost, i za indoktrinaciju GMO je loš i svi ćemo dobiti rak i umrijeti“ stava. I zaista-ljudima koji nisu imali previše dodira sa, najprije, genetikom, može se učiniti strašnim činjenica da se neka strana DNK unosi u neki organizam, te ih, logično, muči pitanje-da li ta strana DNK može nešto učiniti našoj DNK?

Svaka se DNK u našem organizmu razloži. Organizam posjeduje vlastitu mašineriju koja vrijedno radi za nas. Čak postoje i studije koje dokazuju da glifozat, herbicid za koji se dugo tvrdilo da izaziva rak, u manjim dozama nije toksičan i nije povezan sa nastankom raka. Konvencionalni uzgoj, pa samim tim i GMO, za zadatak imaju na tržište staviti proizvode koji su estetski ljepši, rezistentni na patogene, herbicide, stres, te što će, generalno, imati bolji prinos, bolji okus i lakši uzgoj određenih vrsta.

Organski uzgoj, s druge strane, u suštini zagovara „đubrenje“ biljaka, u prvom planu, stajskim đubrivom,  jer je, ko zna kada, vjerovatno slučajno, otkriveno da biljke bujaju pod dejstvom… pa, fecesa. To, svakako, ima i dobre strane-biljke se ne uzgajaju sintetičkim đubrivima čiji sastojci mogu biti štetni dospijevanjem u prirodu, posebno vodu, ali postoji jako loša strana stajskog đubriva, a to je-fekalne bakterije. Studija iz 2012 godine dokazala je da organska hrana nije bogatija hranjivim sastojcima i vitaminima, te da konzumiranjem iste postoji veliki rizik od kontaminacije, u prvom redu, Escherihijom coli i, svima poznatom, Salmonellom. Svakako-ova hrana nije sadržala pesticide, ili ako jeste-bila je to manja koncentracija, što se, opet, može smatrati prednošću.  Ukoliko se poljoprivrednici vjerno pridržavaju savjeta o pravilnom uzgoju i đubrenju-neće doći do kontaminacije fekalnim bakterijama. No, kada se desi pomenuta kontaminacija, može doći do katastrofe i desetine, pa i stotine ljudi, mogu dobiti infekciju, a ukoliko se ista pravovremeno ne tretira-može doći do letalnog ishoda.

Da zaključimo-sve čega ima „previše“ bit će štetno po vas, bez obzira da li je riječ o GMO proizvodima, ili produktima organske proizvodnje. Da li ćete iščitati relevantne naučne studije o GMO, ili ćete gledati sličice strašnog paradajza i buljavog kukuruza koji, kao, izazivaju rak (remek djela anti GMO aktivista) i koristiti isključivo organski uzgojenu hranu-u potpunosti je na vama. Samo zapamtite-razum je ono što nas odvaja od drugih pripadnika klase Mammalia pa bi bilo dobro-isti i (is)koristiti.


author
Piše: SFD
Let's get social

© 2017 - 2019. Sarajevo Food Dictionary