Bez šećera, molim! – Sarajevo Food Dictionary

Bez šećera, molim!

Postoji li zdravija verzija ___________________? (upiši naziv gaziranog pića). Oznaka ZERO ili NO SUGAR znači da  je u takvim pićima i drugim proizvodima koji nose istu oznaku prisutan umjetni zaslađivač. Ovakvi proizvodi su obično privlačni osobama koje izbjegavaju unos šećera, ali i dobar marketinški fol, kao nešto što je zdravo, jer ipak je šećer najveći „otrov“ današnjice.

Istina, gazirana pića sa šećerom su nešto što treba izbjegavati, jer predstavljaju tečne, bespotrebne, prazne kalorije, bez posebne nutritivne vrijednosti, a smatraju se jednim od glavih uzroka pretilostu u zemljama zapadnog svijeta, posebno kod djece. Da li su umjetni zaslađivači bolji izbor?

Umjetni zaslađivači su dugo godinama promovisani kao zamjena za šećer kod osoba oboljelih od dijabetesa, a u posljednje vrijeme i kao „zdravija“ verzija, bez kalorija, namijenjena osobama koje brinu o vlastitom izgledu i višku kilograma. Umjetni zaslađivači čine posebnu skupinu aditiva, sa odgovarajućim E brojem, koji se deklariše na pakovanju, a prema klasifikaciji spadaju u onu grupu aditiva koje je potrebno izbjegavati (zajedno sa vještačkim bojama, određenim konzervansima…).

Najznačajniji umjetni zaslađivači su:

  • Na ciklamat E952
  • saharin E954
  • aspartam E951
  • sukraloza E955
  • acesulfam K E950

Posljednjih godina konzumacija umjetnih zaslađivača se dovodi u vezu sa:

  • metaboličkim sidromom
  • dijabetesom tip 2 (paradoksalno, svi proizvodi koji nose naziv „za dijabetičare“ sadrže umjetne zaslađivače)
  • kardiovaskularnim bolestima
  • povećanjem tjelesne težine (još jedan paradoks)
  • promjenama u sastavu mikrobiote (a poznato je da od zdravih crijeva zavisi cjelokupno zdravlje)

Saharin i ciklamat se povezuju i sa nastankom raka mokraćnog mjehura kod eksperimentalnih životinja, iako (još uvijek) nema dovoljno dokaza kod čovjeka.

Zašto se onda ZERO gazirana pića i sve što sadrži umjetne zaslađivače promoviraju kao nešto zdravo? Prehrambena industrija je iskoristila strah od viška kilograma i podmetnula nam vjerovatno po zdravlje lošiju zamjenu. Šećer u ograničenim količinama i u skladu sa potrebama svakog pojedinca nije toliko loš.  Preporuka je da udio šećera u ukupnom dnevnom unosu kalorija ne bude više od 10%. To bi značilo da ukoliko je ukupni unos za neku osobu 2000 kalorija, maksimalno 200 kalorija bi trebalo da potiče od šećera ili prevedeno u grame 50 grama.

Štetno djelovanje umjetnih zaslađivača, kao što je slučaj sa svim aditivima, ovisi od doze i učestalosti konzumiranja, ali ih je najbolje izbjegavati gdje god je to moguće.

Ukoliko se ipak odlučite za neku zamjenu za šeećer onda je mnogo bolji izbor stevija ili alkoholni šećer poput eritrola.

Nadam se da će vas i ovaj tekst navesti da detaljnije čitate deklaracije industrijskih proizvoda.


author
Piše: SFD
Autorica teksta

Asja Sirbubalo

Ja sam Asja Sirbubalo, magistra farmacije bez ijednog radnog dana u apoteci. Put me odveo na drugu stranu, ali sam osnovno zanimanje uspjela povezati sa onim što volim, pa se već 10 godina bavim farmaceutskim marketingom. A osim toga volim i dobar zalogaj, pa često kuham i kombinujem različite namirnice, slažem okuse. Da bi se dobro jelo, mora se i znati šta se sve to nalazi u našoj hrani, zato sam trenutno na postdiplomskom studiju iz nutricionizma. Moje mrvice o hrani i recepte možete pratiti na IG profilu mrvice_zdravlja.

Upcoming Events

Januar, 2021

© 2017 - 2020. Sarajevo Food Dictionary

X